TEORIJA IZBIRE IN IDEJA KAKOVOSTNE SKUPNOSTI: PREDSTAVITEV IN DISKUSIJA NA TEMO GLASSERJEVE IDEJE KAKOVOSTNE SKUPNOSTI

Jezik: SLOVENSKI
90`

Evropski inštitut za realitetno terapijo izvaja edukativne programe in v Sloveniji zadnjih deset let organizira in izvaja skupine, v katere se vključujejo zainteresirani posamezniki, ki želijo vzdrževati duševno kondicijo s pomočjo razumevanja človekovega delovanja, kot ga razlaga Teorije izbire. Svetovanje, psihoterapija in edukacija so pomembni gradniki modela javnega varstva duševnega zdravja in lahko s premišljeno družbeno umestitvijo predstavlja pomemben prispevek v zasledovanju kakovosti življenja in duševnega zdravja posameznika in družbe.  Toliko bolj ob aktualni kompleksnosti  izzivov s področja duševnega zdravja. Z vami bomo podelili lastno  izkušnjo  iz  vlog supervizorjev, svetovalcev in psihoterapevtov  realitetne terapije pri formiranju  in  izvajanju modela javnega varstva duševnega zdravja, kot ga je razvil dr. William Glasser.  Ob teh iztočnicah želimo razviti diskusijo z vami o naši vlogi pri sooblikovanju politike izboljševanja kakovosti duševnega zdravja.

Barbara Krnc

pedagog in sociolog, psihoterapevt realitetne terapije z evropskim certifikatom za psihoterapijo, couch. Je članica učiteljskega zbora Evropskega inštituta za realitetno terapijo in soustanoviteljica Inštituta. V okviru psihoterapevtskega izobraževanja kot učiteljica-trener, supervizorka klinične prakse in terapevtka za osebno izkušnjo. Največ terapevtskih in svetovalnih izkušenj ima z družinskimi, partnerskimi, vzgojnimi in duševnimi težavami. Zadnjih 13 let dela v svoji zasebni praksi v Kopru.

Mirjana Palčič Bubnič

socialna delavka in psihoterapevtka z evropsko diplomo iz psihoterapije. Supervizorka in inštruktorica teorije izbire in realitetne terapije. Direktorica Evropskega inštituta za Realitetno  terapijo in članica učiteljskega zbora  tega inštituta. Ima 25 let delovnih izkušenj na Centru za socialno delo Izola z osebami z različnimi težavami. Zadnjih 11 let ima zasebno psihoterapevtsko prakso. Je supervizorka z licenco socialne zbornice Slovenije ter Coach

Darja Matičetova

univ.dipl. pedagoginja in profesorica psihologije, psihoterapevtka realitetne terapije z evropsko diplomo iz psihoterapije, supervizorka WGI in članica učiteljskega zbora EIRT, supervizorka nizozemskega Razvojno-edukativnega modela supervizije. Kot supervizorka v RT deluje več kot 20 let. Je avtorica nekaj člankov s področja RT in supervizije. Je upokojena in še vedno aktivna na področju svetovanja in supervizije.

Darka Verbič

univ.dipl.psihologinja, psihoterapevtka realitetne terapije z evropsko diplomo iz psihoterapije. Je članica učiteljskega zbora Evropskega institute za realitetno terapijo in članica strokovnega sveta instituta. V okviru psihoterapevtskega izobraževanja deluje kot učiteljica-trenerka, supervizorka klinične prakse, terapevtka za osebno izkušnjo in inštruktorica. Je upokojena, vendar še vedno opravlja individualno, partnersko in skupinsko psihoterapijo za različne težave.

VLOGA TIMA PRI NAČRTOVANJU IN IZVEDBI TEČAJA TEORIJE IZBIRE ZA VSAKOGAR (TIV)

Jezik: SLOVENSKI
90`

Na delavnici bomo predstavili kako smo timsko kreirali vsebine Tečaja teorije izbire za vsakogar skozi lastno izkušnjo članov tima. Način našega timskega dela je bilo izhodišče ustvarjanja izkušnje (sodelovanja) na TIV-u. Izkustveno delo pri načrtovanju začetka aplikativnega programa, kot kasneje vsebin posameznih delavnic, se nam zdi pomembna izkušnja ob kateri smo se odlično povezovali in uživali ob skupni kreaciji, kot tudi uspešno prodrli na trg z aplikativnim programom.

Po izkustvenem delu delavnice bomo namenili prostor za razna vprašanja o organizaciji in izvedbi TIV-a. Izkušnja delavnice bo, upamo, uporabna tudi za organizacijo in timsko delo pri drugih aplikativnih programih kot so npr. TI fokus skupine in druge oblike aplikativnih delavnic.

Barbara Krnc

pedagog in sociolog, psihoterapevt realitetne terapije z evropskim certifikatom za psihoterapijo, couch. Je članica učiteljskega zbora Evropskega inštituta za realitetno terapijo in soustanoviteljica Inštituta. V okviru psihoterapevtskega izobraževanja kot učiteljica-trener, supervizorka klinične prakse in terapevtka za osebno izkušnjo. Največ terapevtskih in svetovalnih izkušenj ima z družinskimi, partnerskimi, vzgojnimi in duševnimi težavami. Zadnjih 13 let dela v svoji zasebni praksi v Kopru.

Mirjana Palčič Bubnič

socialna delavka in psihoterapevtka z evropsko diplomo iz psihoterapije. Supervizorka in inštruktorica teorije izbire in realitetne terapije. Direktorica Evropskega inštituta za Realitetno  terapijo in članica učiteljskega zbora  tega inštituta. Ima 25 let delovnih izkušenj na Centru za socialno delo Izola z osebami z različnimi težavami. Zadnjih 11 let ima zasebno psihoterapevtsko prakso. Je supervizorka z licenco socialne zbornice Slovenije ter Coach

Darja Matičetova

univ.dipl. pedagoginja in profesorica psihologije, psihoterapevtka realitetne terapije z evropsko diplomo iz psihoterapije, supervizorka WGI in članica učiteljskega zbora EIRT, supervizorka nizozemskega Razvojno-edukativnega modela supervizije. Kot supervizorka v RT deluje več kot 20 let. Je avtorica nekaj člankov s področja RT in supervizije. Je upokojena in še vedno aktivna na področju svetovanja in supervizije.

Darka Verbič

univ.dipl.psihologinja, psihoterapevtka realitetne terapije z evropsko diplomo iz psihoterapije. Je članica učiteljskega zbora Evropskega institute za realitetno terapijo in članica strokovnega sveta instituta. V okviru psihoterapevtskega izobraževanja deluje kot učiteljica-trenerka, supervizorka klinične prakse, terapevtka za osebno izkušnjo in inštruktorica. Je upokojena, vendar še vedno opravlja individualno, partnersko in skupinsko psihoterapijo za različne težave.

NA TEORIJO IZBIRE USMERJENA SKUPINA “Danes za jutri”

Jezik: SLOVENSKI
60`

Tematska skupina je prostor, kjer se srečujemo člani skupine s ciljem, da govorimo o teoriji izbire.  Je pogovorna in razmišljujoča skupina, ki ugotavlja ali nam trditve Glasserjeve teorije izbire ustrezajo. Ni nujno, da se vedno z vsem takoj strinjamo. Vse je le naša zaznava in na skupini si lahko izmenjujemo mnenja.

V 60 minutni delavnici vam bom na kratko prestavila tematsko skupino in vam ponudila priložnost osebne izkušnje.

Gradivo za srečanja in pogovor na tematski skupini so naša razmišljanja, dileme, prepričanja ob branju knjig Williama Glasserja.

Dolgoročni cilj tematskih skupin je med drugim tudi  učna izkušnja, ki nam lahko pomaga učinkovitemu prevzemanju nadzora nad svojim življenjem.

Drugi dejavniki, ki jih opažam pri delu s tematskimi skupinami so: učenje v skupini je lahko zabavno; v skupini se počutimo pomembni; skupina nam nudi možnost izbire; v skupini lahko razvijamo občutek varnosti…

Irena Pudgar

dolgoletna članica  Društva za realitetno terapijo Slovenije, njegova predsednica v letih 2011 – 2017. Članica Evropskega inštituta za realitetno terapijo. 35 let delovnih izkušenj na področju osebne pomoči, svetovanja in 15 let izkušenj kot  supervizorka z licenco Socialne zbornice Slovenije. Od leta 2007 poučuje teorijo izbire in njene aplikacije na različnih področjih človeškega delovanja (svetovanje, poučevanje, delo z otroki in mladimi, skupinska  supervizija)

PODPORA STARŠEM PRI VZGOJI

Jezik: ENGLESKI, SLOVENSKI
90`

Predstavila bom model, ki ga uporabljam pri svetovanju staršem, ki se znajdejo v eni od vlog v Karpmanovem trikotniku.

Ksenija Centa

Psiholog, psihoterapevt, član učiteljskega zbora EIRT, učitelj-trener, supervizor klinične prakse za študente, psihoterapevt za osebne izkušnje; po 18 letih izkušenj v sektorju javnega zdravja (predvsem dela z otroki, mladostniki in starši) sem od januarja 2021 samozaposlena.

SKRBNE NAVADE IN GLEDALIŠČE V ŠOLI

Jezik: SLOVENSKI
30`

V prezentaciji bom govorila o povezovalnih navadah, ki jih krepimo skozi ustvarjanje različnih dramskih iger v osnovni šoli.  Prikazala bom več ravni povezovanja: učenci med seboj, učenci in učitelji, učenci in starši, starši in učitelji, učitelji in ostali zaposleni med seboj.

V 15-ih letih aktivnega udejstvovanja na dramskem področju v šoli sem spoznala, kako veliko moč ima gledališče kot medij preko katerega ljudje krepimo odnose. Skozi proces iskanja idej, priprave, izvedbe in samopresoje nastaja mnogo situacij, ki so odlična iztočnica za ozaveščanje posamezne povezovalne navade.

V teh letih sem z učenci in kolegi ustvarila različne predstave (Kekec -50 nastopajočih v okviru podaljšanega bivanja – medgeneracijsko povezovanje, Sneguljčica – enourna plesno-pevska predstava prvošolcev, dobrodelni koncerti, kjer nastopa 500 učencev, različne mediacijske predstave:  Veveriček Viktor, Vsak učenec je lahko uspešen, Uporabi besede in ne pesti, Zimska pravljica- predstava otrok na drsališču ter letošnja zoom predstava za starše.

Udeleženci bodo skozi različne zgodbe slišali izkušnjo učiteljice Glasserjeve kakovostne šole, ki je skozi  dobro desetletje dela z učenci tudi s pomočjo dramske igre razvila dobre odnose z učenci, starši in celotnim kolektivom ter se trudila biti okoliščina ob kateri so se lahko povezovali in ponotranjali prepričanja notranjega nadzora.

Mateja Jerina

učiteljica slovenščine in pedagoginja na Osnovni šoli Preserje pri Radomljah. V zadnjem letu sem zaključila 2. letnik izobraževanja na EIRT. Velika strast je gledališče, zato se vsa leta udejstvujem tudi na tem področju in vedno znova ugotavljam, kako odličen “poligon” z krepitev povezovalnih navad je ravno gledališče.

Ustvarila sem 10 večjih in nekaj manj obsežnih predstav, nekaj utrinkov in spoznanj bom delila na predstavitvi.

S FORMATIVNIM SPREMLJANJEM ZNANJA DO PREOBLIKOVANJA ŠOLE

Jezik: ENGLESKI
30`

Družba in družbene norme se že desetletja spreminjajo tako v Sloveniji kot drugje po svetu. Zato potrebujemo nov način poučevanja in učenja, ki bo pripomogel k razvoju kompetenc, ki so drugačne kot v preteklosti. Potrebujemo model poučevanja in učenja, ki učiteljem in učencem omogoča več ustvarjalnosti, sodelovanja in ponuja več kakovostnih informacij o procesu učenja kot jih nudijo ocene.

Na podlagi tega modela poučevanja je učenec vključen v načrtovanje ciljev in pouka. Učencem se omogoča aktivno sodelovanje med poukom in je prilagojeno vsakemu posamezniku. Na ta način so učenci bolj vključeni v postopek samovrednotenja in samoregulacije in tako lahko prevzamejo več odgovornosti za svoje učenje. Učenci imajo več možnosti, da pokažejo svoje znanje in razumevanje ter postanejo bolj aktivni in vključeni v celoten učni proces.

Moj model poučevanja in učenja vključuje oceno predhodnega znanja, postavljanje ciljev, oblikovanje načrtov učnega procesa, strategije aktivnega učenja, pisanje in zbiranje pokazateljev napredka pri učenju, kakovostno povratno informacijo med učencem in učiteljem ter med učiteljem in učencem, opredelitev meril, samooceno. Zelo pomembno je, da postopek zvedemo skupinsko, na stopnji ocenjevanja pa celoten proces in cilji postanejo individualni.

Te spremembe sem v svoje poučevanje vpeljala zaradi lastnega nezadovoljstva z znanjem, odnosom med učiteljem in učenci ter med samimi učenci. Vedno sem se počutila kot preganjalka ali reševalka. Želela sem izstopiti iz začaranega kroga zunanjega nadzora in učencem omogočiti, da prevzamejo nadzor nad svojim učenjem in znanjem ter tako postati negospodovalni vodja (upravljanje kakovosti). Izvajanje zgoraj opisanega modela, v katerem se prepletata formativno spremljanje znanja in teorija izbire, je spremenilo moja prepričanja in način poučevanja. Vedno več je učiteljev iz Slovenije in drugih držav, ki podpirajo moj model.

3-5 rezultatov, ki jih bodo udeleženci dobili na srečanju:

  • Predstavitev modela formativnega spremljanja znanja, ki ga lahko udeleženci implementirajo pri katerem koli šolskem predmetu, primernem za učence različnih starostnih skupin.
  • Video posnetki učnih ur matematike, ki bodo prikazali, kako voditi razred v duhu kakovostnega formativnega spremljanja znanja in teorije izbire.
  • Izmenjava izkušenj o tem, kako učiteljem pomagati pri razvijanju formativnega spremljanja znanja in ga povezati s teorijo izbire.

Mateja Peršolja

učiteljica matematike na Osnovni šoli Preserje pri Radomljah (osnovna in srednja šola). Poučuje matematiko učence stare od 11 do 15 let. V letih od 2004 do 2009 je razvila model poučevanja (pod nadzorom Zavoda RS za šolstvo), ki je podprt s formativnim spremljanjem znanja. Model je prilagojen slovenski tradiciji in kulturi poučevanja. V zadnjem desetletju so številni slovenski učitelji ta model uvedli v svoj način poučevanja. Model je povezan s teorijo izbire in vrednotami Glasserjeve kakovostne šole. Mateja je avtorica številnih člankov o formativnem spremljanju znanja, samoregulaciji in raziskovalka lastne prakse. Objavila je učiteljski priročnik Formativno spremljanje znanja v praksi. V zadnjih desetih letih dela kot trenerka za učitelje in ravnatelje. Pridobila je tudi certifikat iz Teorije izbire (W. Glasser Institute).

TEORIJA IZBIRE V PRAKSI – POSTOPNO VPELJEVANJE TEORIJE IZBIRE V PRVIH TREH RAZREDIH OSNOVNE ŠOLE

Jezik: ENGLESKI
30`

V svoji predstavitvi bom poskušala razložiti, kako v svojem razredu vpeljujem teorijo izbire. To je triletni proces, v katerem se učenci postopoma naučijo osnovnih konceptov in pojmov ter imajo dovolj časa, da jih sprejmejo in spremenijo svoja prepričanja. Pomembno je, da se teorija izbire otrokom predstavi skozi igro in preko konkretnih situacij v razredu. Vedno začnem z odnosom do sebe, kasneje pa nadaljujemo z odnosi med vrstniki. Prvi dve vprašanji, ki se ju učenci naučijo sta: »Kako bi se rad počutil? Kaj poskušaš sporočiti?« Na podlagi lastnih izkušenj se začnejo zavedati, da povezovanje in povezovalne navade prispevajo k boljšemu počutju in izboljševanju kakovosti odnosov. Ko učenci razumejo svoj lastni svet kvalitet in tudi katere potrebe jih ženejo, potem lahko sami obvladajo svoje vedenje.

Nataša Lenarčić

Sem 45-letna učiteljica v Osnovni šoli Preserje pri Radomljah. Teorija izbire je moj stil življenja od leta 2006. Sem tudi mediatorka. Pridobila sem naziv NLP Mojstrica. Vse svoje spretnosti in znanja uspešno uporabljam v svoji učilnici in v vsakdanjem življenju.

GUBITAK I TEORIJA IZBORA

Jezik: ENGLESKI
90`

Prezentacija je namjenjena svim učesnicima. Tokom prezentacije će se povezati iskustva gubitka sa uvjerenjima Teorije izbora.  Znajući da svaka osoba u životu doživi iskustvo gubitka, znamo li šta je to sve gubitak? Kako osobe percipiraju I razumiju gubitak? Kako prihvatamo gubitak? Kroz koje faze prolazimo kako bi se uskladili sa okolnostima gubitka? Kako se osobe ponašaju, kako se usklađuju? Kako drugi autori objašnjavaju gubitak I faze nakon gubitka? Tokom prezentacije će biti prezentirana različita iskustva klijenata koji su doživjeli gubitak, kao I vlastito iskustvo usklađivanja sa gubitkom.

Aida Ganović

Psihoterapeutkinja RT-a s Europskom diplomom iz psihoterapije (ECP), supervizorica WGI-a i članica Učiteljskog vijeća EIRT-a. Od 1999. ima iskustvo rada u individualnom i grupnom savjetovanju,  a od 2008. ima status supervizorice u procesu poučavanja teorije izbora. Članica je odbora Udruženja za realitetnu terapiju TI u Bosni i Hercegovini od samog početka 2003. Završila je trogodišnju edukaciju »Filozofija i metode psihodrame«. Napisala je nekoliko članaka o iskustvu savjetovanja pojedinaca i grupa.

TEORIJA IZBORA I LJUBAV

Jezik: HRVATSKI
90`

U radionici ‘Teorija izbora i ljubav’ bavit ćemo se našim odnosima koji su najčešći izvor frustracije kao i onima koji nas usrećuju, ljubavnim odnosima. Razmatrat ćemo kako razumijemo Glasserovu izjavu da se  snaga naše potrebe za ljubavlju mjeri našom spremnošću da dajemo, a ne primamo ljubav. Autorice će vas upoznati s osnovnim postavkama partnerskih odnosa i kako razumijemo svoju ulogu u tim odnosima. Podijelit će s nama svoje iskustvo u radu s osobama s problemima u partnerstvu i također će vas provesti kroz vježbe u kojima ćete steći iskustvo kako održavati odnose kvalitetnima.

Ana Ivančan

soc. pedagoginja i rehabilitatorica. Posjeduje dugogodišnje iskustvo radeći u sustavu odgoja i obrazovanja, vodeći treninge i edukacije učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika. Član je Učiteljskog vijeća HURT-a i EIRT-a. Posjeduje Europsku diplomu iz Realitetne terapije – psihoterapije, EART, te EAP. Bavi se individualnim i partnerskim savjetovanjem, vođenjem grupa i edukacijom drugih profesionalaca, radeći kao edukator i psihoterapeut. Također posjeduje certifikat u Neurolingvističkom programiranju (NLP) na master razini te bazično obrazovanje u području Mindfulnessa.

Leandra Miletić Činić

doktor medicine, specijalista školske medicine, psihoterapeut Realitetne terapije. Članica Učiteljskog vijeća Realitetne terapije pri EART-u i Europske asocijacije za psihoterapiju (EAP). Zaposlena je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ” Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu. Značajno iskustvo stekla je baveći se problemima djece, mladih i njihovih roditelja. Bavi se individualnim i partnerskim savjetovanjem, bračnim i obiteljskim problemima. U okviru Centra za zdravlje mladih Grada Zagreba vodi savjetovalište za poremećaj prehrane i pretilost.

SUSRET S ANOM K.

Jezik: HRVATSKI
30`

Ana Karenjina je poznati roman o majci preljubnici koja je „spoiler alert“ – okončala svoj život bacanjem pod vlak. Možemo reći, to je njen izbor. Na izlaganju ćemo zajednički pokušati upoznati Anu i vidjeti koja su uvjerenja u osnovi njenih ponašanja i pokušaja smanjivanja frustracija. Koje uloge prepoznajemo kod Ane; žrtva, spasitelj ili progonitelj? Da je Ana znala uvjerenja Teorije izbora da je ona kreativno i slobodno biće koje samo upravlja svojim životom, koja ponašanja bi tada birala? Koji bi bili neki od mogućih tokova radnje ovog romana da je Ana upoznala i integrirala uvjerenja Teorije izbora?

O mogućim scenarijima razgovarat ćemo na našem izlaganju.

Tina Gregorović Hlušička

psihologinja, 4 godina edukacije iz realitetne psihoterapije, 7 godina radnog iskustva.

Antonija Mijatović

psihologinja, 4 godina edukacije iz realitetne psihoterapije, 13 radnog iskustva

REALITETNA TERAPIJA – OD NOVOG PRISTUPA U PSIHIJATRIJI DO PRIZNATOG  PSIHOTERAPIJSKOG MODALITETA U EUROPI

Jezik: ENGLESKI
60`

Realitetna terapija samo je jedna od primjena teorije izbora u praksi bavljenja ljudima, ali možemo reći i najpoznatija i najpriznatija. Tijekom 55 godina postojanja realitetna  terapija prošla je kroz živahni proces razvoja. Od novog pristupa psihoterapiji – kako je dr. Glasser podnaslovio svoju prvu knjigu Realitetna terapija – koja je u to vrijeme bila prilično hrabra pobuna konvencionalnoj psihijatriji, ona postaje poznat i priznat pshoterapijski modalitet u Europi.

Od 1998. godine, kada se pojavila knjiga Teorija izbora, smo u skladu s našim razumijevanjem njenih postavki, uveli mnoge promjene u edukaciju iz realitetne terapije koju smo do tada provodili  i u sadržajnom i u metodičnom smislu. Većina toga  je predstavljena u našoj knjizi Teorija i praksa realitetne terapije.

Namjena ovog izlaganje je odgovoriti na sljedeća pitanja : Što mi, na ovim prostorima,  smatramo našim doprinosom teoriji i praksi realitetne terapije, kao i edukaciji iz realitetne terapije za buduće psihoterapeute i savjetnike? Što smatramo najbitnijim u našem razumijevanju, koje smo razvili slijedeći Glasserov put tijekom svih ovih godina? Na koji način svoje znanje i razumijevanje prenosimo  novim generacijama profesionalaca koji su u  procesu edukacije iz realitetne terapije?

Bosiljka Boba Lojk

je senior instruktor Učiteljskog vijeća WGI-a te članica odbora EIRT-a. Također je voditeljica obuke Europskog instituta za realitetnu terapiju, glavna tajnica Europskog udruženja za realitetnu terapiju (EART) i članica odbora WGI-a. Psihoterapeutkinja je u realitetnoj terapiji s Europskom diplomom iz psihoterapije (ECP) i radi u području psihoterapije već 40 godina. Od 1990. Boba poučava teoriju izbora i njenu primjenu u različitim područjima (psihoterapiji, obrazovanju, vođenju). Instruktorica je u petogodišnjem programu za psihoterapiju, realitetnoj terapiji, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Finskoj, Malti i Sloveniji. Boba je autorica brojnih članaka i suautorica nekoliko knjiga.

ISTINA JE U OČIMA PROMATRAČA, RAZGOVOR O PERCEPCIJI

Jezik: HRVATSKI
90`

Za svijet koji nas okružuje kažemo da je odraz naše stvarnosti. On za nas može biti divno i prijateljsko mjesto puno lijepih izazova ili tmurno, opasno mjesto puno neugodnih iznenađenja. U čemu je tajna?
Žive li u tom svijetu dobri ili loši ljudi? Što je prava istina o svijetu u kojem živimo i o ljudima koje susrećemo? Kako zapravo vidimo, osjećamo i doživljavamo svijet oko sebe? J e li taj svijet stvaran ili samo iluzija? Što čini našu stvarnost? O čemu sve ovisi naš doživljaj stvaranosti? U kakvoj su vezi naša percepcija, vjerovanja, očekivanja i uvjerenja? Kako je stres povezan s našom percepcijom? Sve su to pitanja kojima naše participante  uvodimo u Teoriju izbora i načine kojima ona tumači svijet koji nas okružuje i ulogu koju mi u njemu imamo.

Davor Apostolovski – psiholog i psihoterapeut

Davor radi kao psihoterapeut u teoriji izbora već 25 godina. Viši je instruktor WGI-a i licencirani psihoterapeut realitetne terapije Europske udruge za psihoterapiju. Trenutno radi kao školski psiholog i voditelj centra za savjetovanje djece, mladih, bračnih parova i obitelji. Davor također održava tečajeve za kvalitetno roditeljstvo i Glasserovu kvalitetnu školu te se bavi psihosocijalnim tretmanom za počinitelje nasilja u obitelji. Član je i suosnivač nekoliko nevladinih udruga čiji je cilj pomoći i pružiti potporu obiteljima, djeci i mladima. Davor je inovator i autor brojnih didaktičkih igara i igračaka.

Štefanija Prosenjak-Žumbar – socijalna pedagoginja i psihoterapeutkinja

Teorija izbora važan je dio njezinog života već 25 godina. Štefanija živi i poučava teoriju izbora te je licencirana instruktorica WGI Basic Weeka te ima diplomu iz realitetne terapije Europske udruge za psihoterapiju. Trenutno radi kao savjetovateljica u centru za savjetovanje djece, mladih, bračnih parova i obitelji. Provodi edukacije Glasserove kvalitetne škole, psihosocijalne tretmane za počinitelje obiteljskog nasilja te predbračne tečajeve za parove. Štefanija je članica nekoliko nevladinih udruga čiji je cilj pomoći i pružiti potporu obiteljima, djeci i mladima.

NEOBIČNA PONAŠANJA

Jezik: ENGLESKI
90`

Dr. Glasser-ova knjiga Upozorenje: Psihijatrija može biti opasna za vaše mentalno zdravlje bila je šokantna za sve koji nisu upoznati sa njegovim razumijevanjem ljudskog ponašanja (teorijom izbora).   Glasser tvrdi  da većina  psihijatrijskih dijagnoza nema dokazanu patologiju mozga, stoga to nisu bolesti u medicinskom smislu, već su  prema Glasseru kreativna ili “neobična ponašanja”. To je ustvari  kreativni način usklađivanja sa okolinom,  sa svojom percepcijom okoline. To je individualni način s kojim se osoba harmonizira s okolnostima koje ne odgovaraju njenim  očekivanjima. Prezentirati ću rad sa osobom koja ima dijagnozu fibromialgije.

Dubravka Stijačić

socijalna pedagoginja i rehabilitatorica, psihoterapeutkinja s ECP-om, mentorica, supervizorica. Ima radno iskustvo u psihijatrijskoj bolnici s odraslima u rehabilitacijskoj terapiji, grupnoj terapiji, individualnoj psihoterapiji i savjetovanju. Senior instruktor je Učiteljskog vijeća WGI-a i EIRT-a od 1990. EIRT trenerica je za psihoterapiju, savjetovanje i početni RT/CT trening. Predsjednica je Hrvatske udruge za realitetnu terapiju i zamjenica predsjednika Hrvatske komore psihoterapeuta.

UMIJEĆE USKLAĐIVANJA

Jezik: HRVATSKI
90`

Kad percipiramo frustraciju mobiliziramo sve svoje potencijale da je reduciramo – nastojimo se uskladiti i uspostaviti ravnotežu sa sobom i okolinom.

Kako razumijemo usklađivanje kroz uvjerenja teorije izbora? Na koje se načine usklađujemo i uspostavljamo ravnotežu u svojim osobnim i profesionalnim ulogama? U kojim okolnostima i kojim ulogama se najteže usklađujemo? Usklađujem se i u(ne)srećujem se?! Što mi to govori o mojim uvjerenjima.

Na radionici ćemo imati prilike istraživati svoje načine usklađivanja i uspostavljanja ravnoteže, osvještavati uvjerenja koja su u osnovi našeg djelovanja.

Irena Krajcar Kokalj

Psihoterapeutkinja RT-a s Europskom diplomom iz psihoterapije (ECP). Viša članica Učiteljskog vijeća WGI-a. Većinu svoje karijere zaposlena je u sustavu socijalne skrbi. Zadnjih deset godina radi u Obiteljskom centru u Puli pružajući usluge savjetovanja pojedinaca, bračnih parova i obitelji. Poučava teoriju izbora kao supervizorica i instruktorica, većinom organizira i vodi radionice za djecu, adolescente, roditelje i druge skupine u različitim područjima ljudskih djelatnosti, poput roditeljstva, braka i obrazovanja.

KAKVA MAJKA – TAKVA KĆI?; KAKAV OTAC – TAKAV SIN?

Jezik: HRVATSKI
30`

Pitanje koje često čujemo u radu s roditeljima jest: „Hoću li biti ista kao svoji roditelji?“. Tradicionalno, ljudi mogu vjerovati u rečenicu „ista si mama“, kao i da se osobine i ponašanja „prenose“ s roditelja na djecu (kao obiteljski porculanski pribor za čaj). Cilj prezentacije je promišljanje našeg razumijevanja roditeljske uloge iz perspektive Teorije izbora – gledanje na čovjeka kao na slobodno biće koje samo upravlja svojim životom. Opće i specifične upute su smjernice funkcioniranja organizma kao sustava, a najvažniji dio naših specifičnih uputa jesu naša uvjerenja koja se odnose na ljudsko ponašanje. Na njima se temelji naše zadovoljstvo svakom našom ulogom, pa i ulogom roditelja. Što sam sve uzela za sebe tijekom odrastanja?; Kako upravljam svojom ulogom roditelja?; Koji smisao ta uloga ima za mene?, neka su od pitanja kojima ćemo se baviti tijekom naše prezentacije.

Iva Luk

magistra pedagogije i edukantica 4. godine Realitetne terapije i Teorije izbora. Zaposlena je kao stručna suradnica pedagoginja u osnovnoj školi. Uključena je u rad organizacija civilnih društva i lokalnu zajednicu, kao voditeljica i izvoditeljica aktivnosti vezanih uz mentalno zdravlje djece, mladih i roditelja. Majka dvoje djece, kći, unuka i partnerica.

Neva Ljuština

magistra psihologije i edukantica 4. godine Realitetne terapije i Teorije izbora. Voditeljica je Društva „Naša djeca“ Pazin te radi u Savjetovalištu za brak i obitelj Pazin. U svom radu prvenstveno je posvećena jačanju kvalitete života djece, mladih i obitelji u široj lokalnoj zajednici, kroz suradnju sa školama, vrtićima i drugim ustanovama. Kćer, unuka, partnerica.

RODITELJ KAO LUK, DJECA KAO STRIJELE

Jezik: HRVATSKI
90`

Kroz radionicu ćemo se baviti jednom od naših najznačajnijih životnih uloga, roditeljstvom.  Roditeljstvo je uloga koja dolazi iz naše potrebe za produženjem vrste i da na ovom svijetu ostavimo trag. Ostvarujući se kroz tu ulogu, trebamo imati na umu da naša djeca nisu naša djeca*, da smo mi lukovi a djeca strijele, i da je naša  zadaća pripremati ih da “odlete” u svijet.  Ako na metu gledamo kao na cilj odgoja, većina roditelja će se brzo složiti oko nekoliko osnovnih vrijednosti ili specifičnih odgojnih ciljeva. Međutim, veće neslaganje nastaje oko razumijevanja načina na koje se nastojimo približiti meti.  Naša nastojanja su prije svega ovisna o razumijevanju ponašanja; kako ponašanja djece, tako svojih ponašanja i svoje uloge u odgoju.  Dok roditelji gledaju djecu kako odrastaju za let, gledaju I djeca njih, slušaju što govore, ali i vide što rade sa svojim životom. Netko mudar je jednom rekao: Dijete je knjiga iz koje čitamo i u koju pišemo. O tome kako se ostvarujemo u ovoj ulozi; što od sebe očekujemo, u što vjerujemo, što uz djecu učimo, što radimo i čemu težimo u roditeljstvu, govorit ćemo u ovoj radionici, teorijom, pričom, metaforom i iskustvima.
*Khalil Gibran

Marija Sitar

Psihoterapeutkinja realitetne terapije (PRT), s europskim certifikatom iz psihoterapije (ECP), učiteljica – supervizorica realitetne terapije. Pored toga, praktičarka je terapije igrom. Radi kao socijalna pedagoginja u osnovnoj školi. Ima iskustvo individualnog i grupnog rada s učenicima, roditeljima i učiteljima u školi i klijentima izvan škole. Osim toga, članica je tima za Kvalitetnu školu, unutar Hrvatske udruge za realitetnu terapiju, koji radi na razvoju programa za Trening iz kvalitetne škole. Model kvalitetne škole je model u koji vjeruje i pokušava djeliti njegove ideje među učiteljima i stručnim suradnicima u školi s kojima radi, ali i šire. U zadnje vrijeme radi kao vanjski stručni suradnik u privatnom psihološkom centru, a klijenti su joj uglavnom djeca, maladi i njihovi roditelji te mlade odrasle osobe.

KRUG OD DEVEDESET I DEVET – PERFEKCIONIZAM U TEORIJI IZBORA

Jezik: ENGLESKI
30`

„Moram sve uraditi savršeno.“

„Ako si ne postavim najviše standarde, vjerojatno ću završiti kao drugorazredna osoba.“„Neuspjeh u nečemu važnom čini me slabijom osobom“. „Ako nešto ne mogu učiniti zaista uspješno, nema razloga da to uopće učinim“. „Drugi će misliti lošije o meni ako napravim pogrešku.“

„Nikad nisam učinio ništa savršeno, onako kako sam uistinu želio.“

Koliko puta ste pomislili nešto od navedenog?

Još 1980-ih  David Burns je definirao perfekcionizam kao tendenciju ostvarivanja ili aspiracije vrlo visokim standardima. Radionica je namijenjena svima koji žele bolje razumjeti sebe i imati zdraviji odnos sa sobom. Cilj radionice, je kroz osobno iskustvo i interaktivne vježbe, preispitati kako razumijemo perfekcionizam kroz teoriju izbora. Nadalje, namjeravamo istražiti naša osobna uvjerenja, percepciju i očekivanja koja si postavljamo.

Nagradno pitanje za sudionike glasi – Kakva smo okolnost sami za sebe.

Marijana Barišić

je psihologinja koja je na doktorskom studiju Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, ona je na 5. godini edukacije za RT psihoterapeuta i na 2. godini edukacije za RT učitelja. Također, član je Učiteljskog vijeća EIRT-a. Radi u području savjetovanja i edukacije u Mostaru.

Josipa Vučica

je socijalna pedagoginja, psihoterapeutkinja i RT supervizorica. Živi i radi u Splitu. Od 2013. godine zaposlena u udruzi MoSt u programima podrške djeci s problemima u ponašanju i njihovim roditeljima, te mladima koji izlaze iz alternativne skrbi. Radi na području savjetovanja i edukacije.

Maja Perić

je psihologinja, psihoterapeutkinja pod supervizijom i članica Učiteljskog vijeća EIRT-a. Od 2016. radi u Službi za zapošljavanje Mostar na poziciji psihologa, trenera i savjetovatelja. Nudi usluge individualne i grupne terapije u nekoliko savjetovališnih centara u Mostaru.

RATNIK ILI RADOSNI RODITELJ? ILI OBOJE?

Jezik: HRVATSKI
60`

„Roditeljstvo je spoj radosti i gerilskog rata „ Ed Asner

Kako se vidimo u svakodnevnom odnosu sa djecom, kao ratnike ili kao radosne roditelje? Za što se „borimo“? Dok se dijete ne rodi, većina roditelja željno iščekuje da upozna svoje dijete, strahuje da sve prođe uredno i sa strahopoštovanjem gleda na to čudo života. Već u tim trenucima imamo razvijenu ideju kakvo bi voljeli da to dijete bude, kako da se ponaša, čemu da se veseli, u što da vjeruje. Ponekad su to ideje koje smo negdje na svom putu „pokupili“ a da ih nismo nikada niti osvijestili a onda ni preispitali. Odakle mi to? Čemu mi služi? Kakva su moja stvarna iskustva s tim? Vjerujem li ja u sve ono u što su vjerovali moji roditelji?  I na kraju jeli to moja uloga? Što je moja uloga? Svi mi volimo svoju djecu i ne ulazimo s njim u „gerilski rat“ zbog nedostatka ljubavi. Ulazimo najčešće zato jer nismo osvijestili ideje zbog kojih ratujemo, uopće ili u dovoljnoj mjeri. Svaki put počinje osvještavanjem. Koliko smo daleko stigli na tom putu? Gdje vidimo „zamke“? Čime mjerimo uspješnost svoje uloge? Možemo li napraviti više za sebe?
Na našem predavanju govoriti ćemo o našem pogledu na roditeljstvo, uz i kroz Teoriju izbora.

Martina Dumančić Vranješ

je socijalna pedagoginja, stručna suradnica u Osnovnoj školi u Dubrovniku. Voditeljica je Županijskog vijeća za preventivne programe i članica Udruge Horizon za promociju i zaštitu mentalnog zdravlja. U završnoj je fazi edukacije za psihoterapeuta.

Katarina Rana Gluhan

je socijalna pedagoginja, voditeljica Probacijskog ureda Dubrovnik, pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.  Članica je Udruge Horizon za promociju i zaštitu mentalnog zdravlja. U završnoj je fazi edukacije za psihoterapeuta.

EMOCIJA KAO INFORMACIJA

Jezik: HRVATSKI
60`

Emocije, osjećaji dio su ukupnog ljudskog ponašanja.

U ovom izlaganju govorit ću o tome: Koja je njihova svrha, o čemu nas informiraju i kako se nosimo s njima?

Emocije su važne informacije kojima ne možemo izravno upravljati, ali možemo naučiti puno o tome čime možemo izravno upravljati.• Svaku pojedinu negativnu emociju možemo vidjeti kao strelicu koji upućuje na problem koji zahtijeva našu pažnju – (naše nezadovoljene potrebe, naše misli, našu percepciju, naše aktivnosti i tako dalje)

Ljiljana Šupraha

sihoterapeutkinja RT-a s Europskom diplomom iz psihoterapije (ECP) i instruktorica WGI-a. Radi s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju već 35 godina. Od 2003. poučava teoriju izbora i njezinu primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti (savjetovanje, obrazovanje, vođenje). Surađuje s nevladinom udrugom Bijeli Krug i sa žrtvama i počiniteljima obiteljskog nasilja.

OSOBNO ISKUSTVO – PUT DO INTEGRACIJE UVJERENJA TEORIJE IZBORA

Pojedinac će postati psihoterapeut realitetne terapije tek kad integrira uvjerenja teorije izbora. Integracija se odvija na dvije razine – kognitivnoj i iskustvenoj. Drugim riječima, u procesu edukacije pojedinac će prihvatiti ta uvjerenja kao svoju životnu filozofiju i djelovati na osnovi njih. Bez toga u terapijskom procesu ne bi bio u mogućnosti realizirati svoju ulogu. Naime, cilj realitetne terapije leži upravo u stvaranju uvjeta u kojima klijent može zamijeniti uvjerenja psihologije vanjske kontrole uvjerenjima teorije izbora.
Petogodišnji program za stjecanje naziva psihoterapeut realitetne terapije je zato baziran na osobnom iskustvu koje polaznicima omogućava isto – zamjenu starih uvjerenja novima. Na ovom okruglom stolu sudjeluju polaznici 4. godine edukacije koji će s prisutnima podijeliti iskustva ponuđena u edukativnom procesu, kao i iskustva iz osobnog života koja su im pomogla u procesu integracije uvjerenja teorije izbora. Predviđena je i mogućnost za odgovaranje na pitanja prisutnih.

Marija Mažić

moderatorica, socijalna pedagoginja s iskustvom rada u državnoj instituciji i nevladinom sektoru. U oba se sustava usredotočila na rad prvenstveno s djecom i mladima, posebno onima s manje mogućnosti. Ima iskustva u individualnom i grupnom radu. Trenutno je studentica doktorskog programa Prevencijska znanost i studij invaliditeta

Sudionici okruglog stola su: Mira Bek Vujičić, Petra Đuroković, Sara Novak, Danijela Sobočanec, Ana Rendulić, Ljiljana Marjanović, Jelena Žunić, Marta Klobučar

“UVIJEK MOŽE BITI BOLJE” (RAD SA FOKUS GRUPOM)

Jezik: HRVATSKI
30`

“Uvjek moze biti bolje!” (Rad sa fokus grupom) – Fokus grupa je način kako ljudi koji žele mogu unaprijediti svoj života. Glaserova ideja je bila ponuditi oblik poučavanja ljudi kako biti sretniji u životu i kako unaprijediti mentalno zdravlje.Ima ljudi koji nisu toliko loše da idu na savjetovanje, ali svoj život ne žive zadovljno koliko bi voljeli.Prezentirat ću iskustvo rada u Fokus grupi,iskustva ljudi koji su imali veliku korist u sudjelovanju u Fokus grupi te iskustvo da Glaserova ideja ima smisla.

Marija s. Marinela Delonga

redovnica sam Katoličke crkve i radim kao vjeroučiteljica u osnovnoj školi. Poučavam teoriju obrazovanja 20 godina i supervizor sam WGI-a 7 godina. Teorija izbora dio je mog života u svim radnim situacijama (škola, zbor, fokus-grupa) i svjedoči o mojim vjerovanjima. Moto koji slijedim u životu “skromna ljubav pokreće svijet” koristim da podijelim svoja vjerovanja s drugima.

SVEKRVIN JEZIK

Jezik: ENGLESKI
90`

Ova radionica namijenjena je svim sadašnjim i budućim svekrvama i snahama koje žele bolje razumjeti sebe i drugu osobu u odnosu  i živjeti zadovoljnije  u tim  odnosima. Temeljem osobnog iskustva naučila sam koliko su uvjerenja, potrebe i percepcija pomagači razvoja ili kamenje spoticanja u odnosu sa svekrvom, te kako ponašanja iz uvjerenja teorije izbora mogu biti ljekovita za odnos  snaha-svekrva.
Cilj ove radionice je podjela osobnih iskustava, propitivanje, istraživanje uvjerenja iz kojih se ponašamo, kako bi bolje razumjeli sebe, svekrvu i svekrvin jezik, uskladili se s njom i postali  bolja okolnost za nju, ali i svog partnera/svekrvinog sina, te uz njih živjeli sretniji život.

Mirjana Belavić

psihologinja i polaznica pete godine edukacije iz realitetne terapije. Zaposlena sam u Centru za socijalnu skrb kao psiholog u timu za djecu, brak i obitelj, a prije toga sam radila kao stručni suradnik u osnovnoj školi, nastavnik u srednjoj i asistent na studiju socijalnog rada. Uz posao radim kao suradnik u Udruzi za unapređenje kvalitete života “Karika”, u sklopu koje provodim radionice i predavanja iz područja roditeljstva. Uz svoj profesionalni rad, najznačajnija iskustva stekla sam u svojoj obitelji, uz supruga, troje male djece i svekrvu i svekra s kojima dijelim životni prostor.

MOBBING NA RADNOM MJESTU – PRISTUP TEORIJE IZBORA

Jezik: ENGLESKI
90`

Mobbing se definira kao “specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina pojedinaca sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, sa ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do udaljenja s radnog mjesta”.

Ova tema postaje vrlo aktualna budući da neka istraživanja navode da svaki čovjek barem jednom u svom životu iskusi neku vrstu mobbinga.

Na radionici će se sudionici imati prilike baviti osvještavanjem pojedinih aspekata ove teme kroz Teoriju izbora, uključujući posredna i/ili neposredna iskustva iz uloge “žrtve” i “zlostavljača”, te mogućnosti podrške kroz suradničko vođenje (rad na sustavu) te savjetovanja /psihoterapije.

Mirjana Zećirević

RT psihoterapeutkinja, članica Učiteljskog vijeća EIRT-a, senior instruktorica WGI  uz završen studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stekla značajno iskustvo rada u različitim područjima primijenjene psihologije iz uloge člana stručnog tima i uloge rukovoditelja. Bila je višegodišnja članica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i nacionalna koordinatorica u Europskoj mreži cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Stekla je značajno iskustvo rada u području upravljanja ljudskim potencijalima, organizacijske klime, upravljanja karijerom, provedbe metoda procjene i razvoja kompetencija, formiranja stručnih timova, provedbi programa osposobljavanja rukovoditelja za suradničko vođenje  u mnogim kompanijama. Kao RT psihoterapeutkinja stekla je bogato iskustvo individualnog i grupnog savjetovanja i psihoterapije.

KAKO KROZ TEORIJU IZBORA BOLJE RAZUMJETI MIGRANTE I FRUSTRACIJE S KOJIMA SE ONI SUOČAVAJU?

Jezik: HRVATSKI
30`

Kako sam od u posljednjih nekoliko godina imala prilike raditi s migrantima te slušala njihove frustracije o predrasudama na koje oni nailaze na svom putu pokušala sam u svom radu koristeći Teoriju izbora u razgovoru i radu s njima podučiti ih kako mogu biti ostvariti željenu i očekivanu kvalitetu u novoj sredini. U zajedničkom radu podučavala sam ih o skrbnim navikama, potrebama, komunikaciji, a oni su mene naučili puno o ljudskim predrasudama. Ovom radionicom želim sudionike staviti u „tuđe cipele“. Želim potaknuti ih da razmišljaju tuđim očima. Koristeći životne priče migranata  želim osvijestiti naš svijet kvalitete kao što sam u radu s migrantima pokušala osvijestiti njihov svijet kvalitete i mogućnost da u njega uvijek mogu ubaciti nove sličice koje im mogu pomoći da smanje svoje frustracije. Teorijom izbora željela sam zamijeniti izvanjsku kontrolu koju su naučili koristiti putem kako bi preživjeli.

Sandra Stipanov

učiteljica s diplomom iz hrvatskog i talijanskog jezika i književnosti te knjižničarstva. Radila sam 19 godina u osnovnoj školi i redovito koristila znanje iz teorije izbora s kojom sam se prvi put upoznala 2000. godine. Nakon toga stekla sam certifikat RT-a i postcertifikatni program te sam završila kvalitetnu školu sa svojim kolegama i InsideOut Coaching, održano u Zagrebu. Od 2017. predsjednica sam Crvenog križa Istarske županije, gdje sam stekla iskustvo radeći s migrantima, kao zaposlenica, ali i prije toga, kao volonterka. Radim u Crvenom križu kao instruktorica za pružanje psihosocijalne podrške u kriznim situacijama. I u radu u Crvenom križu i u svojim radionicama za mlade i odrasle koristim načela teorije izbora.

ZAMKE RODITELJSTVA – ZAMJENA ULOGA

Jezik: HRVATSKI
90`

Budući da je roditeljstvo uloga koja u svojoj životnoj realizaciji podrazumijeva odgovornost za djecu i njihove temelje života, držimo temu roditeljstva neiscrpnim i uvijek poželjnim poligonom za promišljanje i osvještavanje vlastitih uvjerenja kojima se vodimo u odgoju.

Roditelji su prva okolnost u kojoj djeca uče o životu i stječu prva iskustva u kojima se izgrađuju.

No, jesu li djeca produkt svojih roditelja? Što podrazumijeva roditeljska uloga? S čime roditelji upravljaju u odnosu roditelj-dijete?Tko je odgovoran za dječje ponašanje? Kako djecu pripremiti za život, rad i samoostvarenje, odnosno kako stvaramo okolnosti za razvoj dječjih kompetencija? Svjedoci smo kako danas roditelji, možda više nego ikad prije, upadaju u brojne zamke, a jedna od najopasnijih je “zamjena uloga”. Što se događa kada dijete dobije “voditeljsku palicu” u odnosu? Što kada roditelj preuzme sve djetetove obaveze i odgovornosti? Čini li nas takvo usklađivanje iz uloge roditelja kompetentnijima i kako?Kroz ovu interaktivnu radionicu, vodeći se primjerima iz prakse, pokušat ćemo zajednički dati odgovore na postavljena pitanja.

Silvija Jurčević, psihologinja psihoterapeutkinja pod supervizijom, praktičarka play terapije.

Dominika Anica Anić, katolička redovnica i odgajateljica predškolse djece

NAŠ PUT PREMA KVALITETNOJ ŠKOLI

Jezik: HRVATSKI
30`

Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin, Hrvatska

Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile iz Pazina ima status Glaserove kvalitetne škole od 2006. godine.  Škola ima dugu tradiciju i ove godine obilježava 120 obljetnicu djelovanja. Točnije 1899. godine u Pazinu je započela s radom Carsko-kraljevska velika državna gimnazija – prva hrvatska srednja škola u Istri.

Danas  Školu pohađa 650 učenika raspoređenih u 27 razrednih odjela. S njima radi 70 djelatnika. Radi se o polivalentnoj školi koja ima tri vrste škola: gimnaziju, tehničku i strukovnu trogodišnju. Učenici se obrazuju za 6 zanimanja: opća gimnazija, tehničar za elektroniku, upravni referent i komercijalist (četverogodišnji programi) te elektromehaničar (trogodišnji program).

U Školi se od 1996. godine ostvaruje projekt Naš put prema kvalitetnoj školi temeljen na postavkama Kvalitetne škole autora dr. W. Glassera. Od tada pa do danas smjernice našega rada jesu: od dobrog rada prema kvalitetnom radu, od ocjenjivanja drugih prema samoocjenjivanju, od prisile i kažnjavanja prema dogovoru i suradnji, od šefovanja prema vođenju, od vanjske motivacije prema unutarnjoj motivaciji, od suparničkih odnosa prema suradničkim odnosima, od neuspjeha prema uspjehu, od zahtjeva prema pomoći, od individualnog učenja prema suradničkom učenju. Posebno značajan događaj, kojega se svi rado sjećamo, bio je boravak dr. Glassera u našoj školi koji je tom prilikom rekao: Postavio sam šest kriterija da bi neka škola postala kvalitetna škola… Dvoumio sam se oko zadnjeg kriterija ali opet, smatram da je to najvažniji kriterij. Čini mi se da ste ga vi dostigli. Taj zadnji kriterij je radost u školi. … Kada proces prelaska u kvalitetnu školu uspije, dobivamo ono što sam vidio u Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu, koja je postala prvom kvalitetnom srednjom školom u Europi.

Dakle, naziv našeg projekta je: Naš put prema kvalitetnoj školi. Cilj projekta je kvaliteta školskoga rada. Da bi ostvarili taj cilj i postavljene zadatke trudimo se raditi tako da zadržimo sliku škole u svijetu kvalitete naših učenika, nastavnika i roditelja i to kao mjesto gdje će zadovoljiti svoje potrebe. Kontinuirano raspravljamo o tome kakvu školu želimo, što nam je važno u takvoj školi, što o njoj želimo čuti i vidjeti. Na osnovu toga izrađujemo plan aktivnosti za unapređivanje kvalitete rada. Dogovorili smo Viziju škole do koje smo došli zajedničkim radom i raspravom učenika, nastavnika i roditelja. Ona predstavlja ono čemu stremimo i što smo spremni učiniti. Naša je vizija kvalitetom do uspjeha pri čemu nam je važno prijateljstvo, suradnja, kreativnost i kompetencija. Kontinuirano radimo na edukaciji nastavnika iz područja Teorije izbora u školi čime pratimo ideje dr. W. Glassera u svom svakodnevnom radu.

Sadržaj naše prezentacije čine inserti iz svakodnevnog života i rada škole. Predstavit ćemo ozračje škole, odnose u školi, uspjehe učenika i nastavnika, proces vrednovanja i samovrednovanja kvalitete rada, rezultate istraživanja i druge aktivnosti po kojima smo prepoznati kao kvalitetna škola.

Suzana Poropat-Božac

učiteljica hrvatskog jezika i književnosti, diplomirana na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Ravnateljica je Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin. Završila je dvogodišnju edukaciju iz teorije izbora / realitetne terapije i kvalitetne škole, jednogodišnju edukaciju iz neurolingvističkog programiranja (NLP-a), edukaciju iz emocionalne inteligencije, niz edukacija za školske ravnatelje itd. Ima višegodišnje iskustvo u vođenju osnovne škole u Rovinju i iskustvo osnivanja nove osnovne škole u Poreču.

Jasna Sloković

instruktorica EIRT-a, psihologinja i psihoterapeutkinja s Europskom diplomom iz psihoterapije. Zaposlena kao psihologinja u srednjoj školi većinu svoje profesionalne karijere, s naglasom na savjetovanju. Također radi kao vanjska suradnica psihoterapeutkinja u gradskim centrima za savjetovanje u Pazinu i Buzetu. Poučava teoriju izbora u svojstvu supervizora u različitim područjima ljudskih djelatnosti, poput roditeljstva, braka i obrazovanja.

PONOS I PREDRASUDE

Jezik: ENGLESKI
90`

Kad čujemo da netko spominje ponos i predrasude prva asocijacija je na istoimeni roman Jane Austen. Ljubav, nesporazumi, potraga za savršenim muškarcem kao i izbjegavanje nesavršenog, teme su romana Ponos i predrasude. Kako se mi nosimo u svom životu s ponosom i predrasudama? Vezujemo li ih isključivo uz partnerski odnos? Kako utječu na naše odnose?   Je li ponos uvijek nešto dobro za nas? Jesmo li svjesni svojih predrasuda ili vjerujemo da nemamo predrasude?

Einstein je rekao: “Zdrav razum je samo pregršt predrasuda koje smo usvojili do osamnaeste.” Što biste vi rekli?

Živana Stegić-Ivas

radim kao učiteljica u osnovnoj školi u uživam u poučavanju djece.  Također sam učiteljica Teorije izbora i realitetne terapije te psihoterapeut realitetne terapiije (WGI instruktor).

DUHOVNOST I TEORIJA IZBORA

Jezik: ENGLESKI
30`

Čovjek kao tjelesno, duševno(psihičko) i duhovno biće u procesu je stalnoga izrastanja prema svojemu punomu ostvarenju.   O samoj ovoj rečenici mogli bismo raspravljati, ali bismo se zasigurno složili oko toga da je potraga za duhovnim nešto  iskonsko u nama, sastavni dio ljudskog bića. U početku sam na TI gledala samo kao izvor svog duševnog-psihičkog izrastanja, a onda sam shvatila da sam kroz TI došla do spoznaja koje su nedostajale u mom duhovnom razvoju, u traženju istine, ljubavi, neizmjerne sreće, u konačnici za Bogom.

Živana Stegić-Ivas

radim kao učiteljica u osnovnoj školi u uživam u poučavanju djece.  Također sam učiteljica Teorije izbora i realitetne terapije te psihoterapeut realitetne terapiije (WGI instruktor).

NE PODCJENJUJTE KOTAČ EMOCIJA!

Jezik: ENGLESKI
60`

Teorija izbora objašnjava da je najbolji način kako život staviti pod kontrolu tako da uložimo energiju u ono što možemo izravno kontrolirati – svoje postupke i misli. No, ponekad to vodi nerazumijevanju uloge osjećaja u realitetnoj terapiji, a ovo predavanje poziva sudionike da se uhvate u koštac s izazovom i snagom rada na osjećajima unutar modela RTCT-a.

Arthur Dunne

viši je član Učiteljskog vijeća u WGI-u i certificirani psihoterapeut realitetne terapije. Njegovo je glavno područje interesa rad s adolescentima s problemima, s kojima radi kao savjetovatelj u školi. Trenutno poučava praksu savjetovanja na postdiplomskom studiju savjetovanja u obrazovanju na Sveučilištu u Maynoothu.

GLASSEROVA KVALITETNA ŠKOLA: PROCES U PRIMJENI

Jezik: ENGLESKI
30`

Bette će na ovom predavanju opisati proces koji se provodi u jednoj velikoj osnovnoj školi u Aucklandu na Novom Zelandu i koji potiče nastavnike da se odmaknu od učioničkih i školskih praksi koje odražavaju psihologiju izvanjske kontrole te da se približe primjeni teorije izbora u učionici. Ovaj pristup odražava neke faze opisane u dokumentu Instituta Williama Glassera  „Glasserova kvalitetna škola: proces u primjeni“. Faza upoznavanja koja je opisana u dokumentu dovela je do novog procesa, koji su predavačica i škola zajedno kreirali. U toj se fazi svih 30 nastavnika upoznalo s pojmom Glasserove kvalitetne škole ili Škole teorije izbora. Ravnateljica je željela da svi nastavnici nastave edukaciju i to je omogućeno sredstvima drugačijim od uobičajenog procesa edukacije. Prvi rezultati pokazuju da mnogi nastavnici razmišljaju i ponašaju se drugačije zahvaljujući ovom pristupu.

Bette Blance

je iz Aotearoae (Novog Zelanda), gdje je postala sljedbenica rada dr. Glassera nakon što je kao mlada nastavnica pročitala „Škole bez neuspjeha“. Radeći kao zamjenica ravnatelja škole, sa studentima nastavničkog smjera sveučilišta Griffith u Australiji, kao savjetnica u obrazovanju, instruktorica WGI-a i članica odbora William Glasser Internationala, Bette je upotrijebila te ideje da potakne škole da se odmaknu od praksi izvanjske kontrole i približe praksama temeljenim na psihologiji teorije izbora. Bette je magistrirala na obrazovnim studijima Sveučilišta u Queenslandu u Australiji. Godine 2014., kao član odbora William Glasser Internationala, sudjelovala je u izradi radionice u čast dr. Glassera, „Preuzmi kontrolu nad svojim životom“. Zahvaljujući posjetima Glasserovim kvalitetnim školama Huntington Woods u SAD-u i Colegio Rochester u Kolumbiji te suradnji na verifikaciji škole Peregian Springs u Queenslandu u Australiji, školi koja je postala Glasserova kvalitetna škola 2019., Bette ima jasnu viziju o tome što je moguće ostvariti.

POLITIKA IZBORA

Jezik: ENGLESKI
60`

Na predavanju razmotrit ćemo ulogu psihologije teorije izbora u grupnom odlučivanju kao načinu uklanjanja teorije kontrole iz grupnih odluka. Proučit ćemo ulogu svijeta kvalitete i praktičnih implikacija zajedničkog svijeta kvalitete. Također, proučit ćemo važnost konsenzusa i kako se on može postići na praktičan način, izbjegavajući krajnosti poput odluka većine i manjine. Ove su ideje svrsishodne za bilo kakvo grupno donošenje odluka, bilo u odborima, bilo na razini nacije.

Brian Lennon

viši je član Učiteljskog vijeća William Glasser Internationala. Također je član Irskog instituta za savjetovatelje u obrazovanju i član Instituta William Glasser u Irskoj. Počasni je predsjednik William Glasser Internationala, organizacije koju je osnovao uz odobrenje i potporu dr. Glassera. Nedavno je objavio „Praksu realitetne terapije“ i „Praksu psihologije teorije izbora“, kao i knjigu o ljutnji i o stresu u biblioteci knjiga „Teorija izbora u primjeni“. Bio je bliski suradnik dr. Glassera koji je Brianu posvetio knjigu i napisao mu: „Uvijek sam smatrao da je tvoj um zrcalo moga.“

USMENI ISPIT IZ KOMPETENCIJE: PUTOVANJE TEK POČINJE

Jezik: ENGLESKI
90`

Ova je radionica usmeni ispit kojim se završava putovanje u edukaciji CTRT-a. Međutim, opisujući puteve koje sam odabrala, izazove s kojima sam se suočila i pouke koje sam usvojila, spoznajem da je ovo tek početak mog psihoterapeutskog putovanja, kao putovanja osobe koja se zaljubila u teoriju izbora i sve njezine aspekte i krivulje učenja. Sa svakom preprekom na putu i svakim novim iskustvom dopustila sam da mi teorija izbora oblikuje vidike, pomogne mi pri donošenju odluka i stjecanju ravnoteže u potrazi za zadovoljstvom u životu. Ovo predavanje predstavlja samo trenutke u životu kada sam s klijentima, bližnjima i u svojim promišljanjima o sebi primjenjivala ovu teoriju koja mi je donijela toliko spoznaje i bogatstva te entuzijazma pomoću kojeg sve to dijelim s drugima.

Deborah Keleta

savjetovateljica je već 11 godina. Magistrirala je savjetovanje na Sveučilištu u Edinburghu te ima diplomu iz kliničke supervizije sa Sveučilišta u Derbyshireu. Trenutno radi kao savjetovateljica u Upravi za obrazovne usluge gdje se bavi psihoterapijom, drži predavanja, organizira aktivnosti vezane uz emocionalnu, socijalnu i psihološku dobrobit te pruža podršku roditeljima, nastavnicima i školskom osoblju. Također, bavi se privatnim savjetovanjem za djecu, mlade i odrasle. Potpredsjednica je Malteške udruge za realitetnu terapiju i tajnica Malteške udruge savjetovatelja.

„VIRTUALNA STVARNOST – KORIŠTENJE DRUŠTVENIH MREŽA ZA ZADOVOLJAVANJE OSOBNIH POTREBA MEĐU MLADIM MALEZIJCIMA“

Jezik: ENGLESKI
30`

Društvene mreže prodrle su u živote pojedinaca koji provode vrijeme dijeleći misli, povezujući se, provodeći slobodno vrijeme, upoznavajući ljude ili čitajući vijesti u svijetu. Cilj je ovog istraživanja proučiti kako mladi Malezijci koriste društvene mreže za zadovoljavanje osobnih potreba prema teoriji izbora (Glasser, 1998., 2013.) Prema toj teoriji postoji pet osnovnih potreba koje pojedinci trebaju i nastoje zadovoljiti kako bi se osjećali sretno i zadovoljno, a to su: potreba za preživljavanjem, ljubavi i pripadanjem, moći, slobodom te zabavom. Pitanja na koja je istraživanje nastojalo odgovoriti su sljedeća: 1. Koji su značajni faktori za korištenja društvenih mreža među mladim Malezijcima? 2. Koji su značajni faktori za korištenje društvenih mreža među mladim malezijskim muškarcima? 3. Koji su značajni faktori za korištenje društvenih mreža među mladim malezijskim ženama? Upotrijebljen je namjerno izabrani uzorak od 158 korisnika društvenih mreža u Maleziji između 18 i 25 godina, regrutiranih putem interneta. Sudionici istraživanja trebali su odgovoriti na tri upitnika, o demografskim podacima, o korištenju društvenih mreža i o skali osnovnih potreba. Ukupno 128 skupova podataka od sudionika, 91 žene (71,10%) i 37 muškaraca (28,90%), analizirano je eliminacijom unatrag i višestrukom regresijom. Rezultati istraživanja pokazuju da je jedino potreba za zabavom bila važan čimbenik kod ponašanja mladih malezijskih korisnika društvenih mreža. Detaljni rezultati uključeni su u raspravu u pisanom radu.

Hon Ee Mun

Licencirana sam psihoterapeutkinja Lembaga Kaunselor Malaysije (LKM-a).  Imam magisterij iz psihoterapije i diplomirala sam psihologiju na Sveučilištu HELP. Trenutno predajem na odsjeku za psihologiju na privatnom fakultetu Raffles College of Higher Education u Maleziji. Također radim s klijentima. Prije nego što sam se počela baviti područjem obrazovanja, četiri godine sam radila u privatnoj specijalističkoj klinici za mentalno zdravlje. Kao psihoterapeut-pripravnik stažirala sam na privatnim sveučilištima, u državnoj bolnici, strukovnoj školi, osnovnim školama i prihvatnim centrima za izbjeglice. Još uvijek pomažem u superviziji studenata i zajednica u organizaciji predavanja (uživo i virtualno) o različitim temama vezanim uz mentalno zdravlje.

Glavna postignuća:

Licencirani psihoterapeut u Maleziji
Certifikat iz Teorije izbora i realitetne terapije
Disertaciju “Uloga roditeljskih očekivanja i percipiranih roditeljskih očekivanja učenika u školskom uspjehu“
Poglavlje knjige “Budistički pristupi savjetovanju i psihoterapiji: istraživačke rasprave iz različitih tradicija“.

PROMJENA – ODAKLE ZAPOČETI

Jezik: ENGLESKI
90`

Svi znamo da je jedino PROMJENA stalna. Često se borimo s promjenama koje se događaju oko nas, koje nismo izabrali i koje nam ometaju planove. Ova će radionica govoriti o promjeni iznutra. Radi se o VAMA. Zajedno ćemo naučiti planirati vlastite izabrane, jedinstvene i divne promjene u šest dimenzija dobrobiti: tjelesnoj, estetskoj, emocionalnoj, mentalnoj, društvenoj i duhovnoj.

Ovo je odlična prilika za svakog od nas da provede 90 minuta s divnim ljudima koji također vole teoriju izbora i ono što nam onda nudi. Možemo podijeliti priče i razviti planove koji će nam pomoći u ovim teškim vremenima. Već se veselim različitim mogućnostima… Nadam se da se vidimo uskoro!

Ellen B. Gélinas, M. Ed., RTC, CCC, Obrazovateljica za odrasle, humoristica, psihoterapeutkinja/mentorica

Ellen B. Gélinas ponosna je viša članica Učiteljskog vijeća William Glasser Internationala i Glasser Canade. Preko trideset godina radovi dr. Williama Glassera oblikovali su smjer njenog života, njene odnose i rad kao obrazovateljice za odrasle, terapeutkinje/mentorice i humoristice. Ellen je dugo sudjelovala u radu odbora obje organizacije i ponosna je na svoj doprinos organiziranju prošlih WGI-ovih konferencija, kao i na svoju ulogu u osmišljavanju radionica „Preuzmi kontrolu nad svojim životom“. Uživa pomagati u ostvarivanju tog programa u svojoj lokalnoj knjižnici u okolici Montreala u Kanadi. Zbog velikog interesa produljila je šestosatni program na 12 sati i dodala izbornu skupinu za raspravu jednom mjesečno. Kao i uvijek, zaista uživa vidjeti ljude kako odabiru nove i različite stvari koje im donose mnogo sreće.Ellen se raduje što će održati radionicu „Promjena – odakle započeti“ na 7. Europskoj konferenciji realitetne terapije. Veseli se virtualnom radu s dinamičnom skupinom sudionika u svrhu učenja i druženja uz, nada se, mnogo trenutaka s usklicima „Aha!“ i „Ha-ha!“

POVEZIVANJE PRIRODE I TEORIJE IZBORA

Jezik: ENGLESKI
90`

Ovo je istraživačka radionica na kojoj će Emma Davey i Moira Oliver povezati prirodu sa psihologijom teorije izbora. Bit će predstavljene praktične ideje koje možete koristiti s djecom, odraslima i obiteljima u svom radu ili kod kuće. Bit će prilike i za raspravu o tome kako vaša trenutna praksa uključuje prirodu te za isprobavanje i dijeljenje nekih aktivnosti pomoću malih zasebnih rasprava u skupinama.

Aktivnosti povezivanja s prirodom i uvod u osnovne rutine temeljeni su na radu Jona Younga, koji je razvio Model osam štitova, šamanski kotač s osam smjerova ili kulturološku kartu, na kojima se svaki smjer naziva štitom jer sadrži različita utjelovljenja energije tog smjera. Te karte života koriste mnoge kulture vezane uz zemlju po cijelom svijetu od pamtivijeka, a većinom su zaboravljene u moderno doba.

Priroda je uvijek bila uz nas kad god smo je trebali. Priroda može pomoći našem tjelesnom, mentalnom, emocionalnom i duhovnom zdravlju. Nudimo ove ideje kao polazne točke, no priroda je prava učiteljica i uvijek nas nekako vodi na putovanja koja nismo predvidjeli. Slušajte ptice i vjetar, možda vam žele nešto reći! Pouzdajte se u instinkte – i vi ste dio prirode.

Emma Davey

je osnivačica socijalnog poduzeća Rooted in Nature u Norfolku u Ujedinjenom Kraljevstvu. S diplomom i iskustvom iz osnovnog obrazovanja Emma je radila kao pomoćnica u nastavi i učiteljica. Radila je s djecom bez roditeljske skrbi, udomiteljskim obiteljima, u alternativnom obrazovanju i s odraslima s mentalnim teškoćama. Emma je kvalificirana praktičarka Škole u šumi (Forest School Practitioner), instruktorica preživljavanja u prirodi (Bushcraft Instructor) i vodičica povezivanja s prirodom (Nature Connection Facilitator). Kvalificirana je praktičarka teorije izbora i realitetne terapije od ljeta 2019., no upoznala se s teorijom izbora nekoliko godina ranije. U osobnom smislu teorija joj je podarila trenutak spoznaje u razumijevanju situacija i problema u osobnom životu, te sada pokušava svakodnevno živjeti prema teoriji izbora.

Moira Oliver

je radila u području predškolskog odgoja. Diplomirala je predškolski odgoj i ima opsežno iskustvo u različitim poljima poput obrazovanja, socijalne skrbi i dobrovoljnog rada te u privatnom sektoru. Radila je kao savjetnica, inspektorica i tutorica za predškolski odgoj. Od 2007. ima certifikat iz teorije izbora i također je supervizorica praktikuma, voditeljica programa „Preuzmi kontrolu nad svojim životom“ i članica izvršnog vijeća WGI-UK-a. Radi kao tutorica, psihoterapeutkinja i mentorica. Revna je u poučavanju Teorije izbora svijetu, a kombiniranje Teorije izbora s ljubavlju prema prirodi za nju je ostvarenje sna!

METODE UMNIH MAPA KOJE PROCJENJUJU USVAJANJE ZNANJA U CTRT-U

Jezik: ENGLESKI
90`

„Izvrsna edukacija, koja zahtijeva vježbu i planiranje, ne vrijedi ništa bez izvrsnog voditelja“ (Ajit Kaur). Svaki voditelj ima svoj individualni način pružanja informacija, no uvijek je bio izazov procijeniti jesu li sudionici razumjeli i usvojili informacije, osim pomoću vrednovanja njihovih kompetencija, znanja i vještina.Trenutna je pandemija, uz ograničenje putovanja i fizičku udaljenost, u prvi plan iznijela i virtualne edukacije te izazove voditeljima, kao što su pronicljivost, osobni pristup, zanimljivost, korisnost i održavanje visoke razine pozornosti. Umne mape postale su popularan alat među mojim metodama poučavanja. Sudionici bi predstavili umnu mapu nakon svake edukacije, koja ne samo da je bila potvrda uspjeha u učenju proteklog dana, već je postavljala i pitanja na koja su se tražili odgovori. Cijelo je iskustvo bilo zabavno i kreativno. U ovom predavanju predstavit će se različite kreativne umne mape sudionika, koje su izradili tijekom radionica CTRT-a i Učiteljskog vijeća, te ono što su naučili.

Dr. Farida D’Silva Dias

viši član Učiteljskog vijeća i trenutna predsjednica odbora WGI-a, doktorirala je kliničku psihologiju. Direktorica je Društvenog centra Jeevan, neprofitne organizacije koja pruža socijalnu skrb u suradnji s lokalnom policijom specijaliziranom za trgovanje ljudima, s Domom za maloljetnike u Goi, Centrom za socijalnu skrb žena i djece i Odjelom za pomoć žrtvama. Indijski centar za realitetnu terapiju (CRTI), sa sjedištem u Goi, regionalna je organizacija i članica WGI-a od 2004. godine. Farida ima više od 30 godina iskustva u upravljanju ljudskim resursima i 20 godina iskustva u psihoterapiji i vođenju. Vodila je edukacije CTRT-a i Učiteljskih vijeća u Kuvajtu, Kataru, Bahreinu, UAE-u, Singapuru, Maleziji, Turskoj, Jordanu, Egiptu i Indiji.

PROTUOTROV ZA OVISNOST NIJE TRIJEZNOST, VEĆ POVEZANOST

Jezik: ENGLESKI
30`

Stav prema uspješnim odnosima uvijek je bio važan vid životnih vještina. Međutim, danas, dok zapadna civilizacija juri prema… nečemu, nadjačani smo pritiskom, umjesto da budemo sretni u životu i doživljavamo užitke i ispunjenje, dok život nezaustavljivo protječe i dok imamo sve manje vremena za obitelj, kreativnost i razvoj odnosa. U ovo doba trenutačnih zadovoljstava i brzih promjena, ta brzina dovela nas je do lagodnog životnog stila u kojem nedostaje da nekoga cijenimo i pokazujemo zahvalnost. U tome su stilu života ljubav i pripadanje postali manje važni, a moć je izbila u prvi plan, uz posezanje i grabljenje onog što nas zanima. Sloboda nam dolazi brzo i bez ikakvih obaveza ili odgovornosti, a zabava postaje zbirom brzih užitaka. Problem ovakvog stila života jest u manjku vrijednosti koji dovodi do istraživanja sebe i iskazivanja emocija poput beznačajnosti, praznine i usamljenosti koje ubijaju vrijedne emocije i kreativnost te dovode do beznađa.Ovisnost je okarakterizirana kao jedan od načina emocionalnog bijega, slabašni pokušaj da se zaliječe posljedice usamljenosti, beznačajnosti i praznine. U srži je te rane nedostatak priznavanja važnosti ljubavi i pripadanja u analizi psiholoških potreba te nedostatak bavljenja ovom potrebom.

Ovo će predavanje proučiti objašnjenja koja se tiču profila analize psiholoških potreba i utvrditi koliko su te činjenice bitne kada proučavamo odnose, te pomoći nam da ih upotrijebimo na putu prema uspjehu u našim odnosima i razvijanju stabilnog tijeka vođenja procesa rehabilitacije.

Jean Still

diplomirala je zdravstvene znanosti, licencirana je medicinska sestra i primalja te motivacijska voditeljica. Jean posjeduje mnoge kvalifikacije iz znanosti, sporta i savjetovanja. Ima certifikat iz vođenja praktične nastave u struci (Certificate lV in Workplace Assessment and Training) te certifikat sportske trenerice s Australskog instituta za sport (NCAS lll). Baveći se ekstremnim sportom polocrosseom, vodila je reprezentacijske momčadi, osobito juniore koji su se natjecali u međunarodnom programu razmjene za mlade. Jean je vrlo zainteresirana i ima široko znanje o dobrobiti kako konja, tako i jahača, te koristi znanje biomehanike i emocionalnu inteligenciju. Jean je također kvalificirana sutkinja u dresuri konja.

Od 2003. godine Jean pridonosi zdravlju u zatvorskom sustavu radeći u 12 zatvora u New South Walesu. Od 2004. radi u najvećem ženskom zatvoru kao instruktorica i zadužena je za dobrobit osoblja i klijenata. Jean je uvijek koristila suštinske metode dr. Williama Glassera te je 2014. godine potvrdila svoje kvalifikacije stekavši certifikate WGI-a. Kao savjetovatelj, Jean je i registrirana vanjska suradnica na edukacijama za Upravu za zatvorski sustav te je vodila je uspješne programe „Planiranje rehabilitacije“.

Dok je radila u zdravstvu, u punom radnom vremenu u noćnoj smjeni, Jean je skrbila za više od 300 klijenata i obavljala različite poslove poput trijaže, opće dobrobiti, dobrobiti bolničkih pacijenata, ovisnika o drogama i alkoholu, osobito trudnica ovisnica, ovisnika sa psihozama, pacijenata s mentalnim problemima, pacijenata s problemima u ponašanju, pacijenata sklonih samoranjavanju i suicidalnih pacijenata slijedeći program Uprave za zatvorski sustav, terapiju rješavanja rizičnog ponašanja.

Jeanina internetska stranica www.dintadestiny.com opisuje usluge savjetovanja koje nudi.

RAZGOVOR S KLIJENTIMA O PROBLEMIMA PRESTANKA UZIMANJA PSIHOFARMAKA

Jezik: ENGLESKI
60`

U prosincu 2019. u Ujedinjenom Kraljevstvu objavljen je dokument „Smjernice za psihoterapeute“, koji se bavio načinima na koji psihoterapeuti mogu voditi konstruktivne razgovore s klijentima o psihofarmacima koji su im propisani. 25% stanovništva UK-a prošle je godine dobilo od liječnika na recept psihofarmake i sve se više postavljaju pitanja kako smanjiti tu potrebu za lijekovima i kako riješiti probleme prestanka uzimanja lijekova. Skupina u parlamentu osnovala je odbor stručnjaka, psihijatara i psihologa te profesora etike da bi raspravili kako najbolje riješiti taj problem. Taj dokument, koji su poduprli svi vodeći stručnjaci u psihoterapiji i Britansko psihološko društvo, sažima sve dostupne informacije o tim temama.

Smjernice se ne temelje na „medicinskom modelu“ i velikim dijelom podržavaju pristup dr. Glassera. Navodi se da korištenje „medicinskog rječnika“ utječe na to kako se problem shvaća i rješava te se predlaže alternativni pristup temeljen na psihologiji.

Izlaganje će istaknuti sljedeća pitanja i probleme:

  •    Kako lijekovi djeluju? Proučit ćemo dva modela djelovanja lijeka (Joanne Moncrieff) – model temeljen na bolesti i model temeljen na lijeku.
  •    Jesu li problemi s propisanim lijekovima isključivo u nadležnosti liječnika i psihijatara?
  •    Kakvo je znanje potrebno da bismo pružili podršku klijentima, npr. znanje o djelovanju lijekova i prestanku uzimanja lijekova?
  •    Etička pitanja – razlikovanje „medicinskih informacija“ i „medicinskih savjeta“. Trebam li uputiti klijente da prouče daljnje relevantne informacije o lijekovima koje uzimaju, razmišljaju o njihovom uzimanju ili koje prestaju uzimati?
  •    Kojim bi se općim etičkim načelima mogli voditi psihoterapeuti pri rješavanju tih problema?

Jimmie Woods

magistrirao je obiteljsko savjetovanje i viši je član Učiteljskog vijeća Instituta William Glasser te ima europski certifikat iz psihoterapije. Radi u školskom sustavu kao savjetovatelj za adolescente već više od 30 godina te kao supervizor savjetovatelja u školama. Također radi s odraslima u prihvatnom centru. Bio je predavač na prošlim državnim i europskim konferencijama.

PREVLADATI KRONIČNU BOL

Jezik: ENGLESKI
90`

Većina ljudi, i stručnjaka, i klijenata, smatra kroničnu bol nečime što se može liječiti, ali ne i izliječiti. Svami Kalikamurti Saraswati Suich, stručna savjetnica za kroničnu bol, upotrijebit će svoje 36-godišnje iskustvo u savjetovanju, svoje vještine i obuku u teoriji izbora i realitetnoj terapiji te 40-godišnje iskustvo u prakticiranju i poučavanju joge kako bi predstavila dinamičnu radionicu koja proučava pretpostavke o kroničnoj boli i načine kako je prevladati da bismo mogli raditi s klijentima koji žele izliječiti svoju ozljedu ili bolest.

Swami Kalikamurti Saraswati Suich

članica sam Učiteljskog vijeća Instituta William Glasser (WGI) i blagajnica u odboru WGI-a. Ovlaštena sam savjetovateljica za mentalno zdravlje Australske udruge za socijalni rad i savjetnica za socijalnu skrb s oko 36 godina iskustva u privatnoj praksi.Kao praktičarka, nastojim pomoći klijentima ne samo da se nose s problemima, već i da se, kad god je to moguće, izliječe ili oslobode okova svog prijašnjeg stanja. Proučavam i prakticiram jogu već 42 godine.U osobnom i poslovnom okruženju joga me oboružala alatima, jezikom, disciplinom i teorijom koji mi pomažu u savladavanju bilo koje prepreke na koju naiđem. Često koristim psihologiju joge u radu s klijentima. Posljednjih godina u savjetovanju radim većinom s klijentima koji imaju dijagnoze koje se većinom smatraju nečime što se može liječiti, ali se ne očekuje značajan napredak. Zato radim izričito po modelu dobrobiti. Također sam supervizorica socijalnih radnika, osobito onih koji stječu licencu za ovlaštenog stručnjaka za mentalno zdravlje.

TEORIJA IZBORA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Jezik: ENGLESKI
30`

Predavanje o korištenju teorije izbora u osnovnoj školi u na istoku Londona, uz intervjue s učiteljima škole.

Katie Kendrick – zamjenica ravnatelja Osnovne škole Manorfield, Poplar, East London

KORIŠTENJE METAFORA I PRIČA U KOMUNIKACIJI, SAVJETOVANJU I POUČAVANJU – GLASSEROVO SKRIVENO NASLJEĐE

Jezik: ENGLESKI
60`

Moguće je da Glasser nije bio ni svjestan vještine instinktivnog usklađivanja svojeg stila komunikacije sa stilom osobe s kojom je razgovarao. Drugi su svakako bili svjesni te ključne vještine i poučavali je, pisali o njoj i dalje je razvijali. Ovo predavanje, na veseo i zabavan način pokazat će da svi mogu poboljšati svoje komunikacijske vještine ulaskom u čaroban svijet terapeutske metafore i priče.

Ken Lyons

bavi se CT/RT-om od 1989. godine te je držao predavanja o temama vezanim uz teoriju izbora u Irskoj i na međunarodnim konvencijama. Iako je zaista uživao u poučavanju i treniranju novih učitelja, najdraže su mu uspomene one kada je izvodio igranje uloga klijenata s dr. Glasserom. O njemu kaže: „Mogao je vidjeti u vašu dušu.“

VODITELJI KAO RATNICI NADE

Jezik: ENGLESKI
60`

Raspravit ćemo i usporediti vođenje (coaching) i savjetovanje. Iako se realitetna terapija najviše koristi u savjetovanju i psihoterapiji, postoji velika mogućnost njenog korištenja u vođenju. Razmotrit ćemo ulogu voditelja kao ratnika nade. Često moramo imati nade i poticati naše klijente kada im ponestaje nade, no istovremeno ih smatramo odgovornima za ono što odluče učiniti. Kada je prisutna odgovornost i uspjeh, tu nada ponovno procvjeta.

Kim Olver

misija mi jepomaganje ljudima da izgrade odnose kod kuće, na poslu i sa samima sobom. Licencirana je klinička psihoterapeutkinja, psihoterapeutkinja s državnim certifikatom i licencirana voditeljica (coach). Proučavajući teoriju izbora 30 godina stvorila je na temelju nje vlastiti proces koji naziva mentalnom slobodom. Mentalna sloboda pomaže ljudima da se oporave od viktimizacije, depresije, tjeskobe i ljutnje te steknu samopoštovanje, odlučnost i otpornost. Kim je vrlo tražena međunarodna govornica i nagrađivana autorica. Neke od njenih knjiga su: „Izabirem sebe sada“ (2019.) i „Vodič teorije izbora za odnose“ (2019.), „Tajne sretnih parova“ (2010.) i „Jačanje učinka raznolikosti radnika“ sa Sylvesterom Baughom (2006.). Kim je autorica bloga „The Relationship Center“, producentica podcasta „Life = Choices; Choices = Life“ i vlasnica Akademije izbora, licenciranog programa za vođenje. Kim je osnovala vlastitu tvrtku, Vođenjem do uspjeha, 2005. godine. Živi po onome što poučava i vjeruje da su odgovornost, povjerenje i zahvalnost ključni za sretan, miran i ispunjen život.

MENTALNA SLOBODA

Jezik: ENGLESKI
60`

Kada ljude pitate čije ponašanje mogu kontrolirati, većina će reći da je odgovor „svoje“. No, kada ih zatim pitate: „Čije ponašanje stalno pokušavate kontrolirati?“, isti će ljudi odgovoriti „tuđe“. Osmislila sam mentalnu slobodu kao psihoedukacijski pristup koji operativno definira i implementira Teoriju izbora u vaš život. Mentalna sloboda izgrađena je na čvrstom temelju Teorije izbora. Otkrila sam šest glavnih stupova mentalne slobode koristeći ih kod mnogih izazova u vlastitom životu da bih postigla najveći mir i zadovoljstvo. Želim ih podijeliti s vama da ih i vi upotrijebite ako ih ocijenite valjanima.

Kim Olver

misija mi je pomaganje ljudima da izgrade odnose kod kuće, na poslu i sa samima sobom. Licencirana je klinička psihoterapeutkinja, psihoterapeutkinja s državnim certifikatom i licencirana voditeljica (coach). Proučavajući teoriju izbora 30 godina stvorila je na temelju nje vlastiti proces koji naziva mentalnom slobodom. Mentalna sloboda pomaže ljudima da se oporave od viktimizacije, depresije, tjeskobe i ljutnje te steknu samopoštovanje, odlučnost i otpornost. Kim je vrlo tražena međunarodna govornica i nagrađivana autorica. Neke od njenih knjiga su: „Izabirem sebe sada“ (2019.) i „Vodič teorije izbora za odnose“ (2019.), „Tajne sretnih parova“ (2010.) i „Jačanje učinka raznolikosti radnika“ sa Sylvesterom Baughom (2006.). Kim je autorica bloga „The Relationship Center“, producentica podcasta „Life = Choices; Choices = Life“ i vlasnica Akademije izbora, licenciranog programa za vođenje. Kim je osnovala vlastitu tvrtku, Vođenjem do uspjeha, 2005. godine. Živi po onome što poučava i vjeruje da su odgovornost, povjerenje i zahvalnost ključni za sretan, miran i ispunjen život.

UROĐENOST U REALITETNOJ TERAPIJI

Jezik: ENGLESKI
30`

U ovom predavanju proučit ćemo koncept osnovnih potreba, a posebno kako se one očituju i kako su usađene u našim tijelima. Jednostavna, ali smislena vježba omogućit će sudionicima da pobliže prouče značenje i ulogu koju urođene osnovne potrebe igraju u našem životu. Zapadni koncept osnovnih potreba (nečega što treba pojedinačno zadovoljiti u potrazi za srećom) bit će proširen konceptima drevnih znanja, integriteta, sposobnosti za poticanje promjena, povezanosti s planetom i kreativnosti.

Ksenija Napan

dr., izvanredni profesor, mag. primijenjenog socijalnog rada na Sveučilištu Massey, Aotearoa, Novi Zeland,  viši član Učiteljskog vijeća Instituta William Glasser.

Ksenija je znatiželjna znanstvenica koja voli istraživati naizgled suprotstavljene oprečnosti i otkrivati kako živjeti u ravnoteži s planetom i pritom uživati u prednostima tehnologije 21. stoljeća. Ksenija živi teoriju izbora i primjenjuje ju u svom osobnom, profesionalnom, političkom i duhovnom životu. Certifikat joj je potvrdio sam William Glasser kada je završila obuku za instruktoricu krajem prošlog stoljeća.

IDENTITET – KLJUČ DUBOKE TRANSFORMACIJE

Jezik: ENGLESKI
90`

Ovo vrijeme promjena pruža nam veliku priliku za rast i transformaciju te izaziva ljude da se značajno promijene, možda i više nego ikad prije. Evolucija na razini identiteta najviše preobražava i najteže ju je opisati. Povijesno gledano, identitet osobe smatrao se svetim i nečime u što se nije diralo. Nažalost, ovdje najviše ljudi zapne, postanu zarobljeni u uloge, očekivanja i uvjetovanost. Kako pomoći ljudima da razviju svoj identitet u nešto šire i nešto što ih više zadovoljava? Koje su vještine potrebne i kroz koje faze moramo proći na tom putovanju? Kako sam vodila mnogo ljudi kroz taj proces, otkrili smo da je ključno imati kartu terena i jasnoću toga gdje se osoba nalazi na tom putovanju. Pridružite nam se da proučite našu kartu terena „Kontinuum identiteta“, faze razvoja i kako pomoći ljudima da s namjerom i učinkovito krenu naprijed.

Lynn Sumida i Jeff Brown

predstavit će svoj najnoviji rad na stvaranju svijeta u kojem svi želimo živjeti. Da bi naš svijet evoluirao, svatko od nas treba se razviti više od onog što je poznato. Lynn je viša instruktorica, a Jeff ima certifikat iz CT/RT/LM-a. Jeff je životni vodič i poduzetnik, a Lynn je magistrirala socijalni rad, voditelj je u NLP-u i stručnjak za rad na liječenju trauma. Lynn ima privatnu praksu od 1980. godine i osnivačica je tvrtke Miruspoint Facilitators Inc. Povezali su svoje godine iskustva u pomaganju ljudima da se oslobode bivanja žrtvama i ostvare produktivan i autentičan život. Njihov rad osnažuje ljude da budu otvoreniji, s nogama čvrsto na zemlji i nepokolebljivo otporni.

PRIMJENA TEORIJE IZBORA I REALITETNE TERAPIJE NA MENTORSKI RAD S RANJIVIM KUPINAMA MLADIH LJUDI U ZAJEDNICI

Jezik: ENGLESKI
60`

Poslušajte kako su teorija izbora i realitetna terapija oblikovale pristup obuci 335 sportskih trenera za mentore u zajednici prošle godine. Mentorstvo se najviše usredotočuje na rješavanje društvenih problema poput porasta teškog nasilja među mladima i posljedica globalne pandemije COVID-19.

Graham Helm (voditelj projekta) iz Street Games i Ruth Bradbrook (voditeljica obuke) iz Developing Youth Practice govorit će o tome kako su se njihove dvije organizacije udružile da bi razvile mentorski pristup temeljen na sportu i poduprt teorijom izbora i realitetnom terapijom. Također ćemo poslušati dvoje mentora u zajednici o tome kako su ostvarivali svoje ideje i o utjecaju na mlade ljude.

Opisat će i kako su uspješno prenijeli dvodnevnu radionicu uživo u virtualni svijet, isprva zbog zatvaranja prouzročenog epidemijom, ali koju će nastaviti raditi na ovaj način.

Ruth Bradbrook

osnivačica je Developing Youth Practice (DYP), socijalnog poduzeća koje provodi obuku temeljenu na teoriji izbora i realitetnoj terapiji za mlade praktičare diljem UK-a, osobito one koji rade s ranjivim skupinama. Ruth ima 20 godina iskustva u neposrednom radu na otvorenom s ranjivim skupinama mladih ljudi i 15 godina iskustva obučavanja praktičara. Ruth je instruktorica WGI-a UK.

Graham Helm

savjetnik je za sport dostupan svima u dobrotvornoj udruzi Street Games, koja upotrebljava moć sporta da stvori pozitivne promjene u životima mladih ljudi iz nepovoljnih životnih okruženja po cijelom UK-u. Graham Helm stekao je certifikat iz teorije izbora i realitetne terapije 2017. i uspješno koristi tu teoriju i metode u Street Games kao pomoć u radu s mladim ljudima.

NAČELA UPRAVLJANJA VOĐENJEM I GLASSEROVE KVALITETNE ŠKOLE U RAZVOJNOJ OBUCI NA OTVORENOM ZA RANJIVE SKUPINE MLADIH LJUDI

Jezik: ENGLESKI
60`

Ruth će govoriti o korištenju načela Glasserovog upravljanja vođenjem i kvalitetne škole u svom vođenju skupina mladih ljudi na pustolovne izlete u divljinu. Radila je u državnoj dobrotvornoj udruzi za mlade Fairbridge. Udruga je imala mnoge urbane baze u cijelom UK-u i nudila programe osobnog razvoja ranjivim skupinama mladih ljudi od 14 do 25 godina koristeći pustolovne aktivnosti na otvorenom i putovanja kao alat za razvoj osobnih i socijalnih vještina. Fairbridge je usvojio teoriju izbora i realitetnu terapiju kao svoj glavni model rada te su članovi osoblja, čak i mnogi iz administrativnog odjela, završili početnu radionicu nedugo nakon zapošljavanja.

Ruth je surađivala s Chrisom Brainom i Emmom Davey u provođenju početne radionice na otvorenom koristeći neposredno znanje i iskustvo. Radionice su se dokazale uspješnima i nastavit će se ponovno nakon prestanka zatvaranja zbog pandemije.

Ruth Bradbrook

slijedila je svoju strast za avanturom i boravkom na otvorenom završivši studij znanosti o okolišu i postavši učiteljica u obrazovanju na otvorenom. Više od 30 godina radi na otvorenom s ranjivim skupinama mladih ljudi te obučava skupine praktičara. To uključuje urbane pustolovine i ekspedicije u udaljenu divljinu gdje koristi neposredna iskustva kao bogat temelj za osobni razvoj te načela teorije izbora i realitetne terapije. Ruth je završila CTRT 2001. i sada radi kao instruktorica u WGI-u UK. Doživjela je i nekoliko osobnih pustolovina po svijetu, uključujući vožnju kajakom po rijeci u Nepalu, planinarenje u Andama i vožnju kajakom od Škotske do Sjeverne Irske.

NISAM ZNAO/LA.

Jezik: ENGLESKI
30`

Čvrsto vjerujem da je adolescencija najteže razdoblje. Trebalo bi to biti vrijeme zabave i novostečene slobode, no često se pretvara u vrijeme nesigurnosti, zabrinutosti i straha od pogrešaka. Kada radim s adolescentima i oni mi pričaju svoje priče, uvijek me začudi kako ih obična pitanja poput „Znaš li je li ono što osjećaš normalno? Kako se želiš osjećati?“ zainteresiraju, opuste i smire. Ta mi je reakcija dala ideju za naziv izlaganja: „Nisam znao/la.“

Sarah Lindley Parker

radim kao savjetovateljica u West Suffolku u UK-u, privatno i za tvrtke, u sklopu njihovih programa za dobrobit osoblja. Radila sam za udrugu Victim Support sa žrtvama zločina i mnogo sam godina vodila klubove za mlade od 13 do 17 godina.

Ovo iskustvo, uz stjecanje certifikata iz CT/RT prije više od 10 godina, dobro me pripremilo za rad s adolescentima te poticanje i potporu da počnu uočavati vlastiti potencijal i da preuzmu kontrolu nad svojim životom.

TEORIJA IZBORA, REALITETNA TERAPIJA I UPRAVLJANJE VOĐENJEM U ACEAWARENATION

Jezik: ENGLESKI
60`

Govorit ću o tome kako možemo razumjeti traumu, osobito teška iskustva iz djetinjstva, koristeći psihologiju teorije izbora te kako možemo koristiti realitetnu terapiju i upravljanje vođenjem da pomognemo sami sebi i drugima oporaviti se od psiholoških i fizioloških problema povezanih s traumom.

Govorit ću o svom iskustvu u radu s ljudima u Škotskoj u sklopu pokreta ACEAwareNation kako bismo razvili pristupe savjetovanju, obrazovanju, radnim mjestima i drugim područjima, koji uzimaju u obzir traumu. To vidim kao pravi korak naprijed u društvu koje se pokušava izboriti za svoje mjesto u svijetu punom izazova i iskustava zbog kojih imamo stalne štetne posljedice stresa.

Sean Humphreys – instruktor za početni praktikum, supervizor za početni i napredni praktikum u Škotskoj i član Učiteljskog vijeća WGI-a UK od 2015. godine.

Savjetnik za mentalno zdravlje i dobrobit: savjetovatelj, voditelj i autor obuke za osobni i profesionalni razvoj. NowCounselling.org.uk

20 godina iskustva u radu s ljudima za organizacije poput Škotske udruge za mentalno zdravlje (SAMH), Državne agencije za rad s mladima, YouthLink Scotland, Apex Scotland, Vijeća Edinburgha i Lothiana za alkohol i Venture Trust.

Uživao sam u konferencijama i okupljanjima Učiteljskog vijeća u Škotskoj, Malti i Finskoj te u učenju u društvu svojih kolega iz Europe i svijeta.

DIJAGNOZA: PERFEKCIONIZAM

Jezik: ENGLESKI
30`

Perfekcionizam nije isto što i nastojanje da budemo najbolji. To nije rad na sebi. Perfekcionizam je samouništavajući, samosabotirajući i ovisnički sustav vjerovanja koji pogoni glavna misao: „Nisam dovoljno…“. Ovim ću izlaganjem predstaviti perfekcionizam, njegovo porijeklo u našem životu, odnos prema tom vjerovanju i što je potrebno da se odreknemo perfekcionizma da bismo dopustili razvoj suosjećanja prema samom sebi, autentičnosti i osnaživanja koje nadilazi priznanje da volimo, pripadamo i da smo dovoljni; što je potrebno da se odreknemo onog glasa koji se udomaćio u nama od djetinjstva do odraslosti da bismo napravili mjesta razvoju otpornosti na ono što nam više ne pomaže da uspijemo u životu.

Sharon Caruana

licencirana psihologinja, EMDR terapeutkinja i RTP psihoterapeutkinja pod supervizijom. Jedna je od osnivačica i aktualna predsjednica Udruge za realitetnu terapiju Malte. Njeno područje interesa u početku je bila forenzika, gdje je više od 15 godina radila kao psiholog u različitim sektorima malteškog kaznenog sustava, od intervencije do prevencije. Posljednjih nekoliko godina vodi privatnu praksu i najviše se bavi terapeutskim radom povezanim s ljudskim potencijalima, rastom i razvojem nakon traume, razvojem otpornosti i procvatom koji klijenti otkriju kada odluče da više nisu žrtve svoje prošlosti, neovisno o tome koliko su bila traumatična i teška njihova iskustva i okolnosti. Zanima je obrazovanje i imala je prilike koordinirati i sudjelovati u različitim eksperimentalnim i radnim skupinama za potporu roditeljima i obrazovateljima u malteškom obrazovnom sustavu.

NOSITI SE S GUBITKOM UZ POMOĆ TEORIJE IZBORA

Jezik: ENGLESKI
60`

Gubitak je neizbježan dio života i svi se s njime nosimo različito. Razmotrit ćemo kako nošenje s gubitkom izgleda kroz objektiv teorije izbora koristeći različite dijelove dijagrama.

Shruti Tekwani

je licencirana savjetovateljica za mentalno zdravlje specijalizirana za traumu, žalovanje i gubitak. Također je certificirana voditeljica i radi kao savjetovateljica u Međunarodnoj školi u Curacaou. Magistrirala je terapeutsku psihologiju na Sveučilištu Northeastern i ima 13 godina iskustva u radu sa studentima s problemima. Shruti je instruktorica za početni praktikum Instituta William Glasser i u upravnom odboru je organizacije William Glasser International te je vršiteljica dužnosti izvršnog direktora GIFCT-US-a. Također je u konferencijskom odboru Sibling Leadership Network, organizacije koja daje podršku braći i sestrama ljudi s invaliditetom, te u upravnom odboru MSSN-a (Massachusetts Sibling Support Network). Članica je upravnog odbora i tvrtke Indian Merchants Association Netherlands Antilles.

ŠKOLA  – RADOSNO MJESTO

Jezik: HRVATSKI
60`

Jedan je pjesnik davno rekao – *Od kolijevke pa do groba ,najljepše je đačko doba*. Ipak mnogi ovo
razumiju dugo nakon što napuste školske klupe. Zapravo, škola je često u vrijeme odrastanja, često mjesto frustracija, nezadovoljstva i nesretnosti, što potvrditi to mogu mnogi uključeni u sam proces.
Razumijevanje Teorije izbora nudi priliku svima u tom procesu-učenicima, učiteljima i roditeljima razumjeti to mnogo ranije. Učitelj koji razumije uvjerenja TI te u skladu s istima živi, poučava i surađuje, ima prilike u školi ugodno živjeti i raditi te isto poučiti učenike, roditelje i kolege. U tom slučaju, svaki od sudionika procesa na kvalitetan način uspijeva zadovoljiti svoje temeljne psihološke potrebe. Svakom je učeniku osiguran kvalitetan rad i akademski uspjeh, roditeljima i kolegama razumijevanje i kvalitetna suradnja,a unatoč dodatnom radu i ulaganju, učitelj postaje istinski zadovoljan što je u klasičnim  uvjetima rijetkost.

Sudionici će imati priliku čuti i vidjeti kako je to u stvarnosti te doživjeti aktivnosti koje se provode u cilju stvaranja škole kao radosnog mjesta za sve.

Ines Ivanovski

učiteljica sam razredne nastave zaposlena u Osnovnoj školi Lučac u Splitu sa statusom učitelja –savjetnika u zvanju. Kao certificirani učitelj TI  od 2012. svoja uvjerenja živim, a svakodnevno ih prenosim kako mojim učenicima, kolegama , tako i roditeljima učenika. Članica sam UV HURTa i EIRTa. Trenutno vodim tim i edukacije za Kvalitetnu školu Williama Glassera. Redovito se profesionalno usavršavam , a povremeno samostalno držim predavanja pri čemu prezentiram svoj profesionalni rad i TI. Radujem se radu s roditeljima te za njih organiziram stvaralačke i edukativne radionice dijeleći svoja uvjerenja. Veselim se suradnji s kolegama, kolektivu kao radosnom mjestu pa u skladu s tim iniciram i vodim različite projekte.  Volonterski klub Lučac kojim koordiniram, trenutno je moje najvrjednije profesionalno ostvarenje. Privatno sam sretna supruga, ponosna majka i baka.

MJESTO REALITETNE TERAPIJE MEĐU OSTALIM TERAPIJSKIM PRISTUPIMA U EUROPI

Jezik: ENGLESKI
90`

Na okruglom stolu raspravit ćemo našu poziciju među drugim terapijskim pristupima. Gdje vidimo svoje sličnosti s drugima i razlike? Što možemo učiniti da se bolje povežemo s drugima? Što nam nedostaje za bolju promociju?

Voditelj okruglog stola: Danko Butorac

psiholog, psihoterapeut, trenutno zaposlen u Obiteljskom centru u Senju – ustanovi koja se bavi savjetovanjem i programima usmjerenim ka boljitku obiteljskog života. Trenutno obnaša ulogu predsjetnika EART-a. Član upravnog vijeća EAP. Otac petero djece, biciklist, glazbenik.

Sudionici okruglog stola: Arthur Dunne, Irska, Boba Lojk, Slovenija, Jimmie Woods, Irska, Dubravka Stijačić, Hrvatska, Sharon Caruana Vella, Malta, Ruth Bradbrook, UK, Aida Ganović, BiH, Moira Oliver, UK